„Nagrada Živa 2025“ za Najbolji slovenski muzej dodijeljena je večeras na svečanoj ceremoniji u Kulturnom centru Trebinje, Hrvatskom prirodnoslovnom muzeju.
Kako je obrazloženo, ova nagrada pripala je ovom muzeju kao priznanje za dugogodišnje i kontinuirane napore u istraživanju i tumačenju prirodnog nasljeđa Hrvatske.
Tatjana Vlahović, iz Hrvatskog prirodnoslovnog muzeja je istakla da je je danas godinu dana otkako je ovaj muzej otvoren te da su radili u veoma teškim uslovima.
„Imali smo velike štete, pandemija, potres,borili smo se za egzistenciju. Ovo je zaista kruna da smo u roku od godinu dana postali najbolji slovenski muzej“, navela je ona.

„Nagrada Živa 2025“ za Najbolje mjesto slovenskog nasljeđa pripala je Institutu za zaštitu spomenika kulture i muzej Ohrid kao priznanje za napore u zaštiti i tumačenju ogromnog kulturnog pejzaža oko jezera, koji predstavlja jedinstven primjer interakcije između prirode i ljudske aktivnosti.Ovaj Institut dobitnik je i posebne novčane nagrade koju dodjeljuje Forum slovenskih kultura.
Ove prestižne nagrade predstavjaju najviše priznanje izvrsnoti u slovenskom nasljeđu i muzeologiji.

Muzej Žitomislić je, među 32 ovogodišnja novinovana muzeja, dobio Specijalnu diplomu za izuzetnost, kao priznanje za izuzetan pristup obnavljanju uništenog manastira, stvaranju angažovanog muzeja i razvoju održivog dugoročnog plana za budući razvoj.
Irina Kolak Mandić, direktor Muzeja Žitomislić je istakla da im ova nagrada mnogo znači.
„Ja zahvaljujem na ovoj nagradi u ime igumana manastira Žitomislić i našeg malog muzejskog tima. Ovo je velika stvar za muzej koji je nastao 2019. godine, a moramo da se sjetimo da je naš manastir otvoren 2005. Godine i da ove godine slavimo 20 godina, tako da mislim da nije mogla bolja stvar da se desi da obilježimo ovaj značajan jubilej. Ovo je značajno za naš rad, za sve naše ljude koji tu žive i kojima je taj muzej i manastir središte kulturnog i društvenog života i nadamo se da će ljudi to da osjete još više nakon ove nagrade“, istakla je ona.

Dodijeljeno je i specijalno priznanje za kreativnost Memorijalnom muzeju Sibir u Poljskoj, Specijalno priznanje za održivost Kući halubajskega zvončara u Hrvatskoj, Specijalno priznanje za liderstvo i efikasnost tima Zavičajnom muzeju Pljevlja, Specijalno priznanje za pažnju prema posjetiocima i otvorenost Muzeju oružja u zamku Liv. Specijalno priznanje za pripovijedanje dodijeljeno je Muzeju Malih Karpata u Pezinoku dok je posebna pohvala dodijeljena Memorijalu holokausta Roma i Sinta u Češkoj.

U ime domaćina, na svečanosti se obratio i Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja koji je istakao da ovo priznanje nije samo znak poštovanja za rad muzeja nego simbol zajedničkog nastojanja da očuvamo kulturno nasljeđe svih slovenskih naroda.
„Ovi susreti imaju posebnu snagu da podsjećaju da muzeji nisu samo mjesta gdje čuvamo prošlost već živi prostori susreta, dijaloga, obrazovanja i izgradnje identiteta. Bogatom tradicijom, prirodnim ljepotama i snažnim regionalnim vezama, naš grad predstavlja autentičan primjer mjesta u kome se prošlost ne čuva samo institucionlano već ona prožima svakodnevnu životnu praksu i predstavlja putokaz za budućnost“, istakao je Ćurić.

Ovom veliko događaju prisustvovao je ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović, predstavnik ministartva kulture Srbije Stanko Blagojević, ambasadori, predstavnici kulturnih institucija i muzejski profesionalci.

Ovogodišnja 11. manifestacija „Nagrada Živa 2025“, koja je po prvi put organizovana u Republici Srpskoj i BiH, okupila je u Trebinju preko 150 učesnika i najposjećenija je do sada.
Organizator ove prestižne manifestacije je Grad Trebinje i Forum slovenskih kultura, u saradnji sa Muzejom savremene umjetnosti Banjaluka i Muzejom Hercegovine Trebinje kao i Evropskom muzejskom akademijom, a pod pokroviteljstvom Kabineta predsjednika Republike Srpske i Ministarstva prosvjete i kulture RS.