Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić sa saradnicima ugostio je danas na Crkvini stručnu ekskurziju studenata istorije i profesora Filozofskog fakulteta u Nišu, koji u Republici Srpskoj obilaze istorijska mjesta stradanja srpskog naroda na ovom području.

Zajednički projekat filozofskih fakulteta iz Istočnog Sarajeva i Niša usmjeren je na to da studenti dva fakulteta posjete i bolje upoznaju istorijska mjesta stradanja našeg naroda o kojima malo znaju: mladi sa juga Srbije ona na području BiH, a njihove kolege iz Srpske – stratišta u južnoj Srbiji.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić kaže da je Gradska uprava prepoznala važnost inicijative dva fakulteta, zbog čega podrška projektu nije izostala – pa studenti i profesori iz Niša u Trebinju borave o trošku Grada.

„Generacije koje dolaze trebaju da znaju šta se dešavalo nekada ranije, da se uključe i daju svoj doprinos pamćenju. Obično se kaže – ako se nešto ne dokumentuje, kao da se nije ni desilo“, kazao je Ćurić.

On je goste upoznao sa Trebinjem danas, ljepotama grada i razvojnim perspektivama, ali i stradalničkom istorijom našeg kraja, posebno za vrijeme Drugog svjetskog rata, koju kao narod, bez obzira na to na kojem etničkom području srpskog naroda živjeli – ne smijemo zaboraviti.

Podsjetio je da na nivou saveza opština naše regije pokrenuta inicijativa za izgradnju zajedničkog spomen obilježja svim Herecegovcima postradalim u jamama za vrijeme NDH.

„U narednom periodu potrebno je odrediti lokaciju gdje bi to spomen obilježje bilo. Ono bi za buduće generacije čuvalo od zaborava a ovakvim i sličnim ekskurzijama na jednom mjestu svjedočilo o tome – koliko je jama bilo i koliko je ljudi u njima postradalo, samo zato što su Srbi“, istakao je Ćurić.

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović, jedan od inicijatora programa i domaćin studentske posjete u Republici Srpskoj, kaže da je na mapi istorijskih mjesta stradanja našeg naroda – Hercegovina nezaobilazan toponim.

Mladi sa juga Srbije, ističe on, imaju veoma oskudna znanja o stradanju Srba na području BiH, kao što ni naši studenti ne znaju mnogo o stradanjima naših sunarodnika u južnim srpskim krajevima, posebno za vrijeme bugarske okupacije.

U takvim okolnostima, nije potrebno trošiti riječi koliko su ovakvi zajednički projekti dragocjeni.

„To je preuslov naše duhovne i kulturne integracije. Jer da bismo govorili o kulturi pamćenja, stvorili je i njegovali –  moramo prije svega znati šta treba da pamtimo i moramo se međusobno poznavati. Naredne godine nastavljamo ovaj projekat, sve sa željom da formiramo kod mladih ljudi kulturu pamćenja, utvrdimo nacionalno jedinstvo, da srpski narod, gdje god se nalazio na svojim etničkim prostorima, ima tu svijest – da je jedan te isti narod, bez obzira da li živi u Vranju, Zaječaru ili Trebinju i Prebilovcima“, istakao je Mastilović.

Trebinje, kao grad bogat istorijom, jeste važna odredišna tačka za sve buduće aktivnosti u tom pravcu.

Kako je najavio Mastilović, u planu za narednu godinu je i organizacija naučnog skupa ili svojevrsne ljetne škole istorije upravo u Trebinju, odakle bi učesnici posjećivali važne istorijske lokalitete u regiji