U okviru projekta Prekogranična inicijativa za zaštitu životne sredine u maju 2021. sprovedeno je početno istraživanje o znanju i navikama stanovništva u vezi sa zaštitom životne sredine, odlaganjem otpada, stavovima u vezi sa radom nadležnih komunalnih i inspekcijskih službi, zainteresovanošću za reciklažu i sl. U cilju sagledavanja eventualnog unapređenja nivoa ekološke svijesti građana i stanja u ovoj oblasti tokom maja 2023. sprovedeno je izlazno istraživanje na referentnom uzorku na teritoriji grada Trebinja.
Rezultati izlazne ankete pokazuju da preko 80% ispitanika smatra da se vodi dovoljno računa o životnoj sredini kako u urbanom tako i u ruralnom području. U sličnoj mjeri su zadovoljni stanjem životne sredine s obzirom da je 82% ispitanika u urbanom jezgru i 89% u prigradskoj sredini dodjeljuje pozitivnu ocjenu, gdje se u odnosu na početno israživanje primjećuje blagi porast zadovoljstva stanjem životne sredine u prigradskom području, a blagi pad kod ispitanika u gradskom jezgru.
Kada je riječ o komunalnoj infrastrukturi, značajan procenat ispitanika, 74% u urbanom jezgru i preko 60% u prigradskim sredinama ima dostupnu komunalnu infrastrukturu (kontejnere) za odlaganje čvrstog otpada. U odnosu na početno istraživanje, ovdje je došlo do blagog pada u urbanom i napretka od preko 20% u ruralnom području. S obzirom na navedeno, istraživanje može poslužiti kao smjernica donosiocima odluka za unapređivanje u narednom periodu.
Shodno raspoloživoj infrastrukturi, visok procenat ispitanika otpad odlaže u za to predviđena mjesta, njih 73%, ali i dalje 19% ispitanika odlaže otpad na deponiju što je za 6% više nego u početnom istraživanju. Pored toga 4% ispitanika otpad spaljuje, što je blagi napredak u odnosu na početno istraživanje (pad od 1%), ali imajući u vidu štetne posljedice i rizike od izazivanja požara koje sa sobom nosi spaljivanje otpada, treba dodatno uložiti napore na unapređivanje i u ovom domenu.
Uporedni rezultati dva istraživanja pokazuju da je radom Komunalnog preduzeća zadovoljno 64% ispitanika gdje je evidentan porast od oko 4% u odnosu na početno istraživanje. Isti rezultat – 64% ispitanika je zadovoljno radom komunalnih inspekcijskih službi.
Dobra vijest je i to da je značajan procenat građana (64%) i dalje spreman da se lično angažuje u rješavanju problema životne sredine dok je i dalje preko 20% ispitanika neodlučno. Pritom, 74% njih smatra da je građanska dužnost prijaviti nemar prema životnoj sredini što je 3% više nego kod ulazne ankete gdje je svega 26% ispitanika zaista to i učinilo. Tu je došlo do blagog rasta od 7% u odnosu na početno istraživanje, ali smatramo da se i ubuduće posebna pažnja treba posvetiti informisanju stanovništva o pravima i obavezama u oblasti zaštite životne sredine i ohrabrivanju građanskih inicijativa.
Da ispitanici krivicu ne vide samo u nadležnim službama pokazuje njihovo mišljenje da su upravo građani ti koji su najodgovorniji za trenutno stanje životne sredine u našem gradu, kao i to da glavne uzroke problema vide u niskoj ekološkoj svijesti građana, deponijama, blagoj kaznenoj politici i nepostupanju po propisima.
Cilj projekta Prekogranična inicijativa za zaštitu životne sredine je jačanje kapaciteta institucija koje se bave zaštitom životne sredine i informisanje stanovništva o značaju unapređivanja sistema upravljanja čvrstim otpadom i usklađivanja sa standardima Evropske unije u ovoj oblasti. Glavne aktivnosti su uključivale nabavku vozila i opreme za komunalna preduzeća i komunalne inspekcije, kao i nabavku i postavljanje polupodzemnih i ostalih kontejnera. Pored toga, kroz projekat su organizovane obuke za zaposlene u komunalnim preuzećima i inspekcijskim službama, seminari i prezentacije o dobroj praksi EU u pogledu sistema upravljanja čvrstim otpadom, prekogranična konferencija na temu „Unapređivanje sistema upravljanja čvrstim otpadom”, istraživanje strukture otpada u ciljnom području i mogućnosti za poboljšanje sistema upravljanja čvrstim otpadom, kampanja informisanja u cilju podizanja nivoa ekološke svijesti građana, publikacije na ove teme itd.
Projekat finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020, a u Crnoj Gori sufinansira Ministarstvo javne uprave. Projekat sprovodi FORS Montenegro u partnerstvu sa Komunalnim preduzećem iz Nikšića i Gradom Trebinjem.